Name: MEHMED PAŠA SOKOLOVIĆ
Availability: InStock
Author: Dušan Baranin

MEHMED PASA SOKOLOVIC

Dušan Baranin (1903 - 1978) je bio književnik, publicista i učitelj.

MEHMED PAŠA SOKOLOVIĆ

Miodrag BulatovićCrveni petao leti prema nebuMiodrag Bulatović (Okladi, kod Bijelog Polja, 20. februar 1930 — Igalo, 15. mart 1991) bio je srpski pisac i novinar. Važi za jednog od naših najboljih romansijera i najprevođenijih pisaca, iako je status njegove književnosti marginalizovan.Crveni petao leti prema nebu je roman srpskog književnika Miodraga Bulatovića. Prvi put je objavljen u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Naprijed 1959. U romanu je stilskim postupcima groteske, folklorizacije i simbolizacije oblikovan zaplet o učesnicima jedne svadbe i sahrane u zabačenom crnogorskom selu. Osnovna imaginativna i značenjska linija romana račva se u dva pravca, po sistemu teze i antiteze koje ne nalaze razrešenje: tezi o ljudskom zlu, niskim strastima i prizemnosti, koje su oličene u figuri đavola, suprostavlja se antiteza o ljudskom idealitetu, dobroti i duševnosti, oličena u simbolu crvenog petla koji uzleće prema nebu.Bulatovićev roman je poznat i po tome što mu je izmakla NIN-ova nagrada kritike za najbolji roman 1959, u godini kada je odlučeno da se ova prestižna nagrada ne dodeli. Naime, dvojica članova žirija, Eli Finci i Zoran Mišić, glasali su da se nagrada dodeli Bulatoviću, dok su Milan Bogdanović, Velibor Gligorić i Borislav Mihajlović odlučili da se nagrada te godine uopšte ne dodeli. Većinski deo žirija je takvu odluku obrazložio tvrdnjom da nijedan roman iz tekuće produkcije nije zadovoljio kriterijume za dodelu. Ovakva tvrdnja je izazvala polemiku među jugoslovenskim intelektualcima. Pojedinci su odluku interepretirali kao političku, jer se Bulatovićev roman sa crnom slikom stvarnosti nije mogao uklopiti u ideološke norme tadašnje države. Danas se „Crveni petao leti prema nebu” smatra značajnim romanom srpske književnosti dvadestog veka, kao i najboljim Bulatovićevim ostvarenjem. Preveden je na dvadesetak jezika, između ostalog i na engleski, francuski, nemački, poljski, japanski, mađarski, češki, slovački, burski, slovenački, švedski, italijanski, hebrejski, turski, holandski, portugalski i dr.

Crveni petao leti prema nebu

Miodrag Bulatović
Crveni petao leti prema nebu
Miodrag Bulatović (Okladi, kod Bijelog Polja, 20. februar 1930 — Igalo, 15. mart 1991) bio je srpski pisac i novinar. Važi za jednog od naših najboljih romansijera i najprevođenijih pisaca, iako je status njegove književnosti marginalizovan.
Crveni petao leti prema nebu je roman srpskog književnika Miodraga Bulatovića. Prvi put je objavljen u izdanju zagrebačke izdavačke kuće Naprijed 1959. U romanu je stilskim postupcima groteske, folklorizacije i simbolizacije oblikovan zaplet o učesnicima jedne svadbe i sahrane u zabačenom crnogorskom selu. Osnovna imaginativna i značenjska linija romana račva se u dva pravca, po sistemu teze i antiteze koje ne nalaze razrešenje: tezi o ljudskom zlu, niskim strastima i prizemnosti, koje su oličene u figuri đavola, suprostavlja se antiteza o ljudskom idealitetu, dobroti i duševnosti, oličena u simbolu crvenog petla koji uzleće prema nebu.
Bulatovićev roman je poznat i po tome što mu je izmakla NIN-ova nagrada kritike za najbolji roman 1959, u godini kada je odlučeno da se ova prestižna nagrada ne dodeli. Naime, dvojica članova žirija, Eli Finci i Zoran Mišić, glasali su da se nagrada dodeli Bulatoviću, dok su Milan Bogdanović, Velibor Gligorić i Borislav Mihajlović odlučili da se nagrada te godine uopšte ne dodeli. Većinski deo žirija je takvu odluku obrazložio tvrdnjom da nijedan roman iz tekuće produkcije nije zadovoljio kriterijume za dodelu. Ovakva tvrdnja je izazvala polemiku među jugoslovenskim intelektualcima. Pojedinci su odluku interepretirali kao političku, jer se Bulatovićev roman sa crnom slikom stvarnosti nije mogao uklopiti u ideološke norme tadašnje države. Danas se „Crveni petao leti prema nebu” smatra značajnim romanom srpske književnosti dvadestog veka, kao i najboljim Bulatovićevim ostvarenjem. Preveden je na dvadesetak jezika, između ostalog i na engleski, francuski, nemački, poljski, japanski, mađarski, češki, slovački, burski, slovenački, švedski, italijanski, hebrejski, turski, holandski, portugalski i dr.


Miodrag Bulatović (Okladi, kod Bijelog Polja, 20. februar 1930 — Igalo, 15. mart 1991)
Crveni petao leti prema nebu

Džuli GarvudGorštaci, Dve knjigeMuzika u senci Tajna*Džuli Elizabet Garvud (rođena Marfi; 26. decembar 1944 – 8. jun 2023) bila je američka spisateljica više od dvadeset sedam ljubavnih romana u istorijskom i napetom podžanru. Više od trideset pet miliona primeraka njenih knjiga je u štampi, a imala je najmanje 24 bestselera Njujork tajmsa.Napisala je i roman za mlade pod nazivom Devojka po imenu Leto.*Muzika u senci:Princeza Gabrijela od Sent Bila je ćerka jednog od najuticajnijih engleskih barona, čuvena po svojoj lepoti, ali i velikom mirazu – onom o kome se znalo i onom o kome su se samo ispredale legende. Lepa i bogata, bila je savršena za pregovore koje je engleski kralj vodio kako bi održavao mir u škotskim brdima, te je zato i obećao njenu ruku vođi jednog klana. Međutim, u noći uoči venčanja, mladoženja je brutalno ubijen. Za Gabrijelu se sve promenilo na putu ka opatiji u kojoj je trebalo da se uda; ona i njeni čuvari naišli su na scenu nezamislive okrutnosti, pa je Gabrijela jednim hicem iz svog luka i strele, jedan život oduzela, a drugi spasla. Čovek koga je spasla bio je brat Kolma Makhjua, najstrašnijeg vlastelina u Škotskoj. Pred njegovim pogledom, ni telo ni srce joj nisu bili bezbedni. Upletena u gorštačke intrige, nežna Gabrijela će pokušati da odledi okrutno Kolmovo srce i na kraju obavi ono zbog čega je i došla u Škotsku.*Tajna:Prva knjiga serijala Gorštaci.Džudit Hampton bila je jednako lepa koliko ponosna i odana. U vreme kada je njena draga prijateljica iz detinjstva trebala roditi svoje prvo dete, Džudit se iz svog turobnog doma u Engleskoj uputila u Škotsku visoravan, u nameri da bude uz nju, kao što je davno obećala. No za putovanje u taj daleki kraj postojao je još jedan, posve ličan razlog. Džudit je želela upoznati svog pravog oca, Meklina, poglavara škotskog klana.Ipak, ništa je nije moglo pripremiti na iznenađenje susreta s neodoljivo privlačnim gorštakom Ijanon Mejtlandom koji će je odvesti njenoj prijateljici. U tom sudbonosnom susretu punom sukoba, Džudit ispod Ijanove naizgled osorne osobnosti otkriva strast, žudnju i privrženost za kakvu nije vjerovala da postoji.Zatečen njezinom prkosnom, a ujedno blagom i plemenitom naravi, Ijan se takođe nalazi na putu otkrića ljubavi i topline koja mu je celog života nedostajala. Dolazak u Škotsku za Džudit je bio povezan s brojnim iznenađenjima. Ipak, ništa je neće spriječiti da osvoji srce voljenog muškarca i naklonost pripadnika njegova klana… pa ni otkriće strašne tajne o njenom ocu, koja bi joj ljubav mogla pretvoriti u prah i pepeo.

Muzika u senci - Tajna

Džuli Garvud
Gorštaci, Dve knjige
Muzika u senci 
Tajna
*
Džuli Elizabet Garvud (rođena Marfi; 26. decembar 1944 – 8. jun 2023) bila je američka spisateljica više od dvadeset sedam ljubavnih romana u istorijskom i napetom podžanru. Više od trideset pet miliona primeraka njenih knjiga je u štampi, a imala je najmanje 24 bestselera Njujork tajmsa.Napisala je i roman za mlade pod nazivom Devojka po imenu Leto.
*
Muzika u senci:
Princeza Gabrijela od Sent Bila je ćerka jednog od najuticajnijih engleskih barona, čuvena po svojoj lepoti, ali i velikom mirazu – onom o kome se znalo i onom o kome su se samo ispredale legende. Lepa i bogata, bila je savršena za pregovore koje je engleski kralj vodio kako bi održavao mir u škotskim brdima, te je zato i obećao njenu ruku vođi jednog klana. Međutim, u noći uoči venčanja, mladoženja je brutalno ubijen. Za Gabrijelu se sve promenilo na putu ka opatiji u kojoj je trebalo da se uda; ona i njeni čuvari naišli su na scenu nezamislive okrutnosti, pa je Gabrijela jednim hicem iz svog luka i strele, jedan život oduzela, a drugi spasla. Čovek koga je spasla bio je brat Kolma Makhjua, najstrašnijeg vlastelina u Škotskoj. Pred njegovim pogledom, ni telo ni srce joj nisu bili bezbedni. Upletena u gorštačke intrige, nežna Gabrijela će pokušati da odledi okrutno Kolmovo srce i na kraju obavi ono zbog čega je i došla u Škotsku.
*
Tajna:
Prva knjiga serijala Gorštaci.
Džudit Hampton bila je jednako lepa koliko ponosna i odana. U vreme kada je njena draga prijateljica iz detinjstva trebala roditi svoje prvo dete, Džudit se iz svog turobnog doma u Engleskoj uputila u Škotsku visoravan, u nameri da bude uz nju, kao što je davno obećala. No za putovanje u taj daleki kraj postojao je još jedan, posve ličan razlog. Džudit je želela upoznati svog pravog oca, Meklina, poglavara škotskog klana.
Ipak, ništa je nije moglo pripremiti na iznenađenje susreta s neodoljivo privlačnim gorštakom Ijanon Mejtlandom koji će je odvesti njenoj prijateljici. U tom sudbonosnom susretu punom sukoba, Džudit ispod Ijanove naizgled osorne osobnosti otkriva strast, žudnju i privrženost za kakvu nije vjerovala da postoji.
Zatečen njezinom prkosnom, a ujedno blagom i plemenitom naravi, Ijan se takođe nalazi na putu otkrića ljubavi i topline koja mu je celog života nedostajala. Dolazak u Škotsku za Džudit je bio povezan s brojnim iznenađenjima. Ipak, ništa je neće spriječiti da osvoji srce voljenog muškarca i naklonost pripadnika njegova klana… pa ni otkriće strašne tajne o njenom ocu, koja bi joj ljubav mogla pretvoriti u prah i pepeo.


Džuli Garvud
Gorštaci
Muzika u senci 
Tajna
Džuli Elizabet Garvud bila je američka spisateljica više od dvadeset sedam ljubavnih romana.

Svetislav SpasojevićSlučaj MartinovićSučeljavanjaĐorđe Martinović je bio Srbin sa Kosova i Metohije, koji je 1985. mučen nabijanjem na kolac na čijem je vrhu bila polulitarska staklena flaša. Rukovodstvo komunističke Jugoslavije bilo je ujedinjeno u zataškavanju slučaja koji je, protivno brojnim lekarskim nalazima, obeležen kao samopovređivanje u pokušaju prikrivanja etničkih tenzija u tadašnjoj SAP Kosovo. Zvanična verzija odbačena je sudskom presudom iz 1990, koja nikada nije sprovedena. Slučaj Đorđa Martinovića, jedan od najšire raspravljanih krivičnih slučajeva u nekadašnjoj Jugoslaviji, postao je metafora stradanja, skrivanja istine i medijskih manipulacija, a galvanizovao je i buduća događanja na Kosovu i u Jugoslaviji.

Slucaj Martinovic

Svetislav Spasojević
Slučaj Martinović
Sučeljavanja
Đorđe Martinović je bio Srbin sa Kosova i Metohije, koji je 1985. mučen nabijanjem na kolac na čijem je vrhu bila polulitarska staklena flaša. Rukovodstvo komunističke Jugoslavije bilo je ujedinjeno u zataškavanju slučaja koji je, protivno brojnim lekarskim nalazima, obeležen kao samopovređivanje u pokušaju prikrivanja etničkih tenzija u tadašnjoj SAP Kosovo. Zvanična verzija odbačena je sudskom presudom iz 1990, koja nikada nije sprovedena. Slučaj Đorđa Martinovića, jedan od najšire raspravljanih krivičnih slučajeva u nekadašnjoj Jugoslaviji, postao je metafora stradanja, skrivanja istine i medijskih manipulacija, a galvanizovao je i buduća događanja na Kosovu i u Jugoslaviji.


Svetislav Spasojević
Slučaj Martinović
Sučeljavanja

Slučaj Martinović

Jevrem BrkovićKučkini sinovipesmeJevrem Brković (Seoca, 29. decembar 1933 — Podgorica, 24. januar 2021)Knjige poezije:OporukeBrđanska zemljaBrđanski Homer je mrtavKučkini sinoviStarinska magla oko domaKomitske baladeZidanje i razur kule Ozrovića...Putovanje Jevrema preblagog

Kuckini sinovi

Jevrem Brković
Kučkini sinovi
pesme
Jevrem Brković (Seoca, 29. decembar 1933 — Podgorica, 24. januar 2021)
Knjige poezije:
Oporuke
Brđanska zemlja
Brđanski Homer je mrtav
Kučkini sinovi
Starinska magla oko doma
Komitske balade
Zidanje i razur kule Ozrovića...
Putovanje Jevrema preblagog


Jevrem Brković
Kučkini sinovi
pesme
Jevrem Brković (Seoca, 29. decembar 1933 — Podgorica, 24. januar 2021)

Kučkini sinovi

NjegošOgledalo srpskoOgledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. Prvo izdanje u Srbiji je iz 1845. godine.*Zbirka se sastoji od pesama za koje se smatra da ih je napisao sam Njegoš, kao i pesama za koje se smatra da su delo drugih autora, ili narodnih kazivača i guslara koje je Njegoš sakupio.Njegoševe pesme:Sjeni Aleksandra PuškinaBoj na MartinovićeOsveta uskočkaPohara ŽabljakaPogibija Bećir- bega BušatlijeUdar na SalkovinuOsveta Jakše kapetanaOstale pesme:Sinovi IvanbegoviOsveta Batrića PerovićaSrpski Badnji večeMiloradović poslanik Petra VelikogaCarev LazIbraim-Paša i VelestovciUdar na Vuka MandušićaĆuprilić VezirUdar Turakah na selo TrnjinePetar BoškovićUdar na selo TrnjineNe daju vuci ovacahCarev sestrić i PiperiVuk TomanovićBoj s KučimaNikac od RovinahOvce Nikca od RovinahSinovi ObilićaStan polako, Rogoje, mnogo ti je obojeUdar na ovce kneza VujadinaSmrt Nikca od RovinahKrvavi ručakDva BaletićaŠćepan MaliJunačka smrtSpužani i PiperiBrza osveta, gotova štetaUdar na ĆurilacUdar Mahmut-Paše na PipereKlorinda SrpskaBoj s vezirom Mahmut-PašomPogibija vezira Mahmut-Paše na selo KruseOsveta bratskaBoj za PasišteOsman Kapetan i PješivciRazur VranićahOsveta BajovaPočetak bune protiv dahijaBoj na ČokešiniBoj na SalašuKnez Ivan KneževićBoj na MišaruMiloš Stojićević i Meho OrugdžićBoj na LozniciLuko Lazarević i PejzoHvala ČupićevaUdar na selo RogameOvce BajoveKula KaradžićaOsveta za nevjeru turskuGorsko kareBoj na Morači GornjojOsveta za nevjeru turskuPlač tri tavničaraOš, grivo, tuđe je mlivoPrimječanijePredislovije*PredislovijeNaše narodne pjesne ne trebaju nikakva predgovora za svoju preporuku, jer sad hvaliti ih pred svijetom, to bi bilo povtoravati ono što su već davno o njima kazali mnogi, i naši slavjanski i drugih narodah, naučeni ljudi, koji su ih pravedno pohvalili i u zvijezde podigli, a neki i usporedili ih s Omirovima i Osijanovima pjesnama. Za crnogorske pjesne može se reći da se u njima sadržava istorija ovoga naroda, koji nikakve žertve nije poštedio, samo da sačuva svoju svobodu. Istina da poezija na nekim mjestima ponešto uveličava podvige Crnogoracah; no na mnogima i važnijima drži se strogo točnosti. Od crnogorskijeh pjesanah što sad na svijet izlaze, ovo nije ni deseti dio; no glavni bojevi od 1702. svi su gotovo. Unaprijed nastojaće se da se objelodane i ona junaštva o kojima sad ovdje nije spomenuto.A što nema pečatana imena tko je ove pjesme skupio, uzrok je tome što ih nije jedan samo čovjek kupio i pisao, nego su skupljene ovako:kad bi kakav pjevač ovdje na Cetinju ispijevao pjesnu dobro, odmah bi se poveo u kog pisara da je napiše; daklen, ne može se jedan nazvati njihovim skupiteljem.Pjesme pak o besmrtnim podvizima knjaza i izbavitelja Srbije Karađorđa i njegovijeh hrabrijeh vojvodah prepisane su iz pjesmarice već pečatane.Cetinje, u Crnoj Gori, na Blagovijest 1845. god

Ogledalo srpsko

Njegoš
Ogledalo srpsko
Ogledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. Prvo izdanje u Srbiji je iz 1845. godine.
*
Zbirka se sastoji od pesama za koje se smatra da ih je napisao sam Njegoš, kao i pesama za koje se smatra da su delo drugih autora, ili narodnih kazivača i guslara koje je Njegoš sakupio.
Njegoševe pesme:
Sjeni Aleksandra Puškina
Boj na Martinoviće
Osveta uskočka
Pohara Žabljaka
Pogibija Bećir- bega Bušatlije
Udar na Salkovinu
Osveta Jakše kapetana
Ostale pesme:
Sinovi Ivanbegovi
Osveta Batrića Perovića
Srpski Badnji veče
Miloradović poslanik Petra Velikoga
Carev Laz
Ibraim-Paša i Velestovci
Udar na Vuka Mandušića
Ćuprilić Vezir
Udar Turakah na selo Trnjine
Petar Bošković
Udar na selo Trnjine
Ne daju vuci ovacah
Carev sestrić i Piperi
Vuk Tomanović
Boj s Kučima
Nikac od Rovinah
Ovce Nikca od Rovinah
Sinovi Obilića
Stan polako, Rogoje, mnogo ti je oboje
Udar na ovce kneza Vujadina
Smrt Nikca od Rovinah
Krvavi ručak
Dva Baletića
Šćepan Mali
Junačka smrt
Spužani i Piperi
Brza osveta, gotova šteta
Udar na Ćurilac
Udar Mahmut-Paše na Pipere
Klorinda Srpska
Boj s vezirom Mahmut-Pašom
Pogibija vezira Mahmut-Paše na selo Kruse
Osveta bratska
Boj za Pasište
Osman Kapetan i Pješivci
Razur Vranićah
Osveta Bajova
Početak bune protiv dahija
Boj na Čokešini
Boj na Salašu
Knez Ivan Knežević
Boj na Mišaru
Miloš Stojićević i Meho Orugdžić
Boj na Loznici
Luko Lazarević i Pejzo
Hvala Čupićeva
Udar na selo Rogame
Ovce Bajove
Kula Karadžića
Osveta za nevjeru tursku
Gorsko kare
Boj na Morači Gornjoj
Osveta za nevjeru tursku
Plač tri tavničara
Oš, grivo, tuđe je mlivo
Primječanije
Predislovije
*
Predislovije
Naše narodne pjesne ne trebaju nikakva predgovora za svoju preporuku, jer sad hvaliti ih pred svijetom, to bi bilo povtoravati ono što su već davno o njima kazali mnogi, i naši slavjanski i drugih narodah, naučeni ljudi, koji su ih pravedno pohvalili i u zvijezde podigli, a neki i usporedili ih s Omirovima i Osijanovima pjesnama. Za crnogorske pjesne može se reći da se u njima sadržava istorija ovoga naroda, koji nikakve žertve nije poštedio, samo da sačuva svoju svobodu. Istina da poezija na nekim mjestima ponešto uveličava podvige Crnogoracah; no na mnogima i važnijima drži se strogo točnosti. Od crnogorskijeh pjesanah što sad na svijet izlaze, ovo nije ni deseti dio; no glavni bojevi od 1702. svi su gotovo. Unaprijed nastojaće se da se objelodane i ona junaštva o kojima sad ovdje nije spomenuto.
A što nema pečatana imena tko je ove pjesme skupio, uzrok je tome što ih nije jedan samo čovjek kupio i pisao, nego su skupljene ovako:kad bi kakav pjevač ovdje na Cetinju ispijevao pjesnu dobro, odmah bi se poveo u kog pisara da je napiše; daklen, ne može se jedan nazvati njihovim skupiteljem.
Pjesme pak o besmrtnim podvizima knjaza i izbavitelja Srbije Karađorđa i njegovijeh hrabrijeh vojvodah prepisane su iz pjesmarice već pečatane.
Cetinje, u Crnoj Gori, na Blagovijest 1845. god


Njegoš
Ogledalo srpsko
Ogledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. 


Danilo NikolićFajront u GrgeteguIzdavač: Narodna knjigaGodina izdanja: 2002.Broj strana: 175.Pismo: ĆirilicaPovez: TvrdDanilo Nikolić (Split, 2. februar 1926 — Beograd, 6. februar 2016) bio je srpski književnik. On je jedan od najznačajnijih pripovedača i romanopisaca srpske književnosti druge polovine 20. veka, čije su knjige višestruko nagrađivane književnim nagradama. Njegov legat nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu.Već od prve stranice čitalac romana "Fajront u Grgretegu" oseća ruku majstora. Mada je mnogo toga drugačije nego u prethodnim knjigama Danila Nikolića (pre svega prostor u kome se zbivanja odvijaju), i ovde je stavljena u dejstvo ona pripovedačka tehnika koja čitaocu omogućava da se kroz priču kreće lako i da, neosetno, silazi u njene dublje slojeve. Pričajući naoko jednostavnu priču o ljudima jednog pokoljenja kome je bilo suđeno da živi u vrlo dramatičnom vremenu, opisujući trenutke u kojima oni osećaju kako životna radost iz njih prosto čili, Danilo Nikolić je ostao veran svom osnovnom načelu - roman treba da bude niz priča koje će povezati likovi i njihove sudbine. Zbog toga priča o Marku Prliću Firangi i njegovim prijateljima i protivnicima postaje i priča o čitavom jednom naraštaju koji u život ulazi sa mnogo poleta i vedrine da bi se, postepeno, pod udarcima svakovrsnih nevolja sve češće suočavao sa naličjem svega oko sebe. Drugim rečima, i priča u romanu "Fajront u Grgetegu" ima dva sloja. U jednom ćemo sresti junake kao mlade ljude, koji tragajući za ljubavlju, prepliću svoje sudbine i postaju zajednica koju mnogo toga i povezuje i razdvaja, a u drugom sloju Nikolićevi junaci su ljudi koji se opraštaju od ljubavi i od života. Mada će na samom kraju romana biti rečeno da "još nije fajront", junaci Nikolićevog romana su u toj meri u vlasti sopstvenog potonuća da ovu poruku, sasvim sigurno, ne primaju kao utehu. Jednostavno, Danilo Nikolić je ispričao priču o snazi ljubavi ali i priču o pustoši koja ostaje kada ljubav prođe.Priča u romanu Fajront u Grgetegu ima dva sloja. U jednom ćemo sresti junake kao mlade ljude koji, tragajući za ljubavlju, prepliću svoje sudbine i postaju zajednica koju mnogo toga povezuje i razdvaja, a u drugom sloju Nikolićevi junaci su ljudi koji se opraštaju i od ljubavi i od života. Mada će na samom kraju romana biti rečeno da "još nije fajront", junaci Nikolićevog romana su u toj meri u vlasti sopstvenog potonuća da ovu poruku, sasvim sigurno, ne primaju kao utehu. Jednostavno, Danilo Nikolić je ispričao priču o snazi ljubavi ali i priču o pustoši koja ostaje kad ljubav prođe.

Fajront u Grgetegu

Danilo Nikolić
Fajront u Grgetegu
Izdavač: Narodna knjiga
Godina izdanja: 2002.
Broj strana: 175.
Pismo: Ćirilica
Povez: Tvrd
Danilo Nikolić (Split, 2. februar 1926 — Beograd, 6. februar 2016) bio je srpski književnik. On je jedan od najznačajnijih pripovedača i romanopisaca srpske književnosti druge polovine 20. veka, čije su knjige višestruko nagrađivane književnim nagradama. Njegov legat nalazi se u Udruženju za kulturu, umetnost i međunarodnu saradnju „Adligat” u Beogradu.
Već od prve stranice čitalac romana "Fajront u Grgretegu" oseća ruku majstora. Mada je mnogo toga drugačije nego u prethodnim knjigama Danila Nikolića (pre svega prostor u kome se zbivanja odvijaju), i ovde je stavljena u dejstvo ona pripovedačka tehnika koja čitaocu omogućava da se kroz priču kreće lako i da, neosetno, silazi u njene dublje slojeve. Pričajući naoko jednostavnu priču o ljudima jednog pokoljenja kome je bilo suđeno da živi u vrlo dramatičnom vremenu, opisujući trenutke u kojima oni osećaju kako životna radost iz njih prosto čili, Danilo Nikolić je ostao veran svom osnovnom načelu - roman treba da bude niz priča koje će povezati likovi i njihove sudbine. Zbog toga priča o Marku Prliću Firangi i njegovim prijateljima i protivnicima postaje i priča o čitavom jednom naraštaju koji u život ulazi sa mnogo poleta i vedrine da bi se, postepeno, pod udarcima svakovrsnih nevolja sve češće suočavao sa naličjem svega oko sebe. Drugim rečima, i priča u romanu "Fajront u Grgetegu" ima dva sloja. U jednom ćemo sresti junake kao mlade ljude, koji tragajući za ljubavlju, prepliću svoje sudbine i postaju zajednica koju mnogo toga i povezuje i razdvaja, a u drugom sloju Nikolićevi junaci su ljudi koji se opraštaju od ljubavi i od života. Mada će na samom kraju romana biti rečeno da "još nije fajront", junaci Nikolićevog romana su u toj meri u vlasti sopstvenog potonuća da ovu poruku, sasvim sigurno, ne primaju kao utehu. Jednostavno, Danilo Nikolić je ispričao priču o snazi ljubavi ali i priču o pustoši koja ostaje kada ljubav prođe.Priča u romanu Fajront u Grgetegu ima dva sloja. U jednom ćemo sresti junake kao mlade ljude koji, tragajući za ljubavlju, prepliću svoje sudbine i postaju zajednica koju mnogo toga povezuje i razdvaja, a u drugom sloju Nikolićevi junaci su ljudi koji se opraštaju i od ljubavi i od života. Mada će na samom kraju romana biti rečeno da "još nije fajront", junaci Nikolićevog romana su u toj meri u vlasti sopstvenog potonuća da ovu poruku, sasvim sigurno, ne primaju kao utehu. Jednostavno, Danilo Nikolić je ispričao priču o snazi ljubavi ali i priču o pustoši koja ostaje kad ljubav prođe.


Danilo Nikolić  
Fajront u Grgetegu
On je jedan od najznačajnijih pripovedača i romanopisaca srpske književnosti

Ivo ĆipikoPripovetke, crtice, sećanjaIvo Ćipiko (Kaštel Novi, 13. januar 1869 — Kaštel Novi, 23. septembar 1923) bio je istaknuti srpski pripovedač iz Dalmacije, italijanskog porekla. Iako nije pisao pod neposrednim uticajem svog zemljaka Sime Matavulja, on mu je po nizu svojih književnih obeležja i težnji vrlo blizak. Naročito ih vezuje naklonost prema prostom svetu i veličanje prirodne snage koju otkrivaju u malom čoveku. Ćipiko, poput Matavulja, opisuje dalmatinski život ili, tačnije, dva dalmatinska područja koja se geografski i kulturno veoma razlikuju — Primorje i Zagore. Ćipiko je mnogo više od Matavulja ostao veran zavičajnom regionalizmu.Ćipikove priče oslikavaju vapaj ljudstva, veličanstvenost prirode i nedokučivost ljudske sudbine. Aktuelnosti dela doprinosi to što je ono, s jedne strane, realistički i socijalno orijentisano delo sa surovim svedodžbama o siromaštvu i ugnjetavanju seljaštva, ali u njega su utkani delovi lirskog senzibiliteta kakav će se kasnije razviti u modernoj srpskoj književnosti: intimna snatrenja Ćipikovih junaka o dalekim prostranstvima, boljem životu, oslobađanju okova duše, kao i stapanja sa damarima prirode u kojoj traže utočište; epizode o ljubavi i nesputanosti kakvu samo mladost ohrabruje.Sadržaj:Kod deteta na umoruU strasnu neđeljuDedNa proštenjuNa crkvenoj slaviČobaniBijedaDangubaPisariZločinU vojničkom taboruAli-begU starom kašteluU seminarijuStaricaU odblesku životaNa rastankuNakon deset godinaU jesenjem suncuČežnjaNevjeraIvo PolićNovi hramAlelujaPohodJaraniNa pašiIz zakloniceNa sunčevoj žegiVatraNajmodernije – Crtica s putaU željezničkom vagonuU šumadijiLjetna noćJedna sedamdeseta obljetnicaRečnik

Pripovetke, crtice, secanja

Ivo Ćipiko
Pripovetke, crtice, sećanja
Ivo Ćipiko (Kaštel Novi, 13. januar 1869 — Kaštel Novi, 23. septembar 1923) bio je istaknuti srpski pripovedač iz Dalmacije, italijanskog porekla. Iako nije pisao pod neposrednim uticajem svog zemljaka Sime Matavulja, on mu je po nizu svojih književnih obeležja i težnji vrlo blizak. Naročito ih vezuje naklonost prema prostom svetu i veličanje prirodne snage koju otkrivaju u malom čoveku. Ćipiko, poput Matavulja, opisuje dalmatinski život ili, tačnije, dva dalmatinska područja koja se geografski i kulturno veoma razlikuju — Primorje i Zagore. Ćipiko je mnogo više od Matavulja ostao veran zavičajnom regionalizmu.
Ćipikove priče oslikavaju vapaj ljudstva, veličanstvenost prirode i nedokučivost ljudske sudbine. Aktuelnosti dela doprinosi to što je ono, s jedne strane, realistički i socijalno orijentisano delo sa surovim svedodžbama o siromaštvu i ugnjetavanju seljaštva, ali u njega su utkani delovi lirskog senzibiliteta kakav će se kasnije razviti u modernoj srpskoj književnosti: intimna snatrenja Ćipikovih junaka o dalekim prostranstvima, boljem životu, oslobađanju okova duše, kao i stapanja sa damarima prirode u kojoj traže utočište; epizode o ljubavi i nesputanosti kakvu samo mladost ohrabruje.
Sadržaj:
Kod deteta na umoru
U strasnu neđelju
Ded
Na proštenju
Na crkvenoj slavi
Čobani
Bijeda
Danguba
Pisari
Zločin
U vojničkom taboru
Ali-beg
U starom kaštelu
U seminariju
Starica
U odblesku života
Na rastanku
Nakon deset godina
U jesenjem suncu
Čežnja
Nevjera
Ivo Polić
Novi hram
Aleluja
Pohod
Jarani
Na paši
Iz zaklonice
Na sunčevoj žegi
Vatra
Najmodernije – Crtica s puta
U željezničkom vagonu
U šumadiji
Ljetna noć
Jedna sedamdeseta obljetnica
Rečnik


Ivo Ćipiko
Pripovetke, crtice, sećanja
