Name: Prolom
Availability: InStock
Author: Branko Ćopić

Prolom

Branko Ćopić (Hašani, 1. januar 1915 — Beograd, 26. mart 1984) bio je srpski i jugoslovenski književnik

Ljiljana BulatovićIstinita SrebrenicaLjiljana Bulatović Medić (Tomaševo kod Bijelog Polja, 14. april 1940 — Beograd, 3. maj 2023) bila je srpska novinarka, publicista i književnik.Posredstvom svojih sagovornika, ona autentično objavljuje svetu kako su bestidno i zverski mučene srpske žene, majke, njihova deca u kolevkama, kako su ubijani nepokretni starci i kako su se muslimanski „borci“ iživljavali nad zarobljenim Srbima i kako se mnogima ni dan-danas ne zna sudbina. Njene potresne priče, ispisane književnim jezikom, u čitaocu izazivaju uznemirenost i saosećanje. Dragocen prilog utvrđivanju pune istine o mučeničkom stradanju Srba u Srebrenici

Istinita Srebrenica

Ljiljana Bulatović
Istinita Srebrenica
Ljiljana Bulatović Medić (Tomaševo kod Bijelog Polja, 14. april 1940 — Beograd, 3. maj 2023) bila je srpska novinarka, publicista i književnik.
Posredstvom svojih sagovornika, ona autentično objavljuje svetu kako su bestidno i zverski mučene srpske žene, majke, njihova deca u kolevkama, kako su ubijani nepokretni starci i kako su se muslimanski „borci“ iživljavali nad zarobljenim Srbima i kako se mnogima ni dan-danas ne zna sudbina. Njene potresne priče, ispisane književnim jezikom, u čitaocu izazivaju uznemirenost i saosećanje.
 Dragocen prilog utvrđivanju pune istine o mučeničkom stradanju Srba u Srebrenici


Istinita Srebrenica
Ljiljana Bulatović (Tomaševo kod Bijelog Polja, 14. april 1940 — Beograd, 3. maj 2023) bila je srpska novinarka, publicista.


Autori: DIMITRIJEVIĆ RAJKO ,&nbsp;STAMENKOVIĆ SRBOLjUB ,&nbsp;VLAHOVIĆ PETAR ,&nbsp;REMETIĆ SLOBODAN ,&nbsp;STOJANOVIĆ SLOBODAN ,&nbsp;HAMOVIĆ DRAGAN ,&nbsp;BOŽIĆ D. SVETISLAV ,&nbsp;SIMONOVIĆ PREDRAG ,&nbsp;MILjKOVIĆ-BOJANIĆ EMA ,&nbsp;NIKOLIĆ KOSTA ,&nbsp;GAVRILOVIĆ DUŠAN ,&nbsp;MERENIK SLAVICA ,&nbsp;FERJANČIĆ SNEŽANA ,&nbsp;VUJOVIĆ BRANKO ,&nbsp;ZAVOD ZA UDžBENIKE ,&nbsp;RAJIĆ SUZANA ,&nbsp;GARIĆ GORDANA ,&nbsp;STEPIĆ MILOMIR ,&nbsp;STANKOVIĆ STEVAN ,&nbsp;VESELINOVIĆ ANDRIJA ,&nbsp;GAVRILOVIĆ LjILjANAZavod za udžbenike, posle Drine (2005), monografijom Morava (2006) nastavlja seriju kapitalnih izdanja o velikim geografskim objektima na srpskom tlu. Knjigu je napisalo 19 autora, najeminentnijih geografa, istoričara, etnologa, muzikologa i istoričara književnosti (Petar Vlahović, Slobodan Remetić, Andrija Veselinović, Ljiljana Gavrilović i dr.). Morava je ne samo najveća reka u Srbiji, čiji sliv zahvata 42% državne teritorije, već i simbol Srbije kroz vekove, njene državotvornosti, njene odbrane u svetskim ratovima i puta koji vekovima vezuje Evropu i Aziju (Carigradski drum). Morava je i simbol ljubavi, uzvišene ljubavi, oličene u vojvodi Prijezdi i Jelici. Od njihovog vremena nastalo je mnoštvo narodnih i umetničkih ljubavnih pesama. Ko voli da zapeva, pominje Moravu. Stoga je Morava uvek prisutna u duši i kući svakog građanina Srbije. Morava je reka čije se ime najčešće izgovara, Morava je reka kojoj se najčešće poveravaju ljubavni jadi, uzdasi i želje. Morava je reka kojom se najčešće brodi, lovi riba, vadi pesak. Kraj Morave se čuvaju stada i okopava plodna zemlja - Morava je simbol srpske svakodnevice. Otuda melanholični uzdah - oj, Moravo!

Morava

Autori: DIMITRIJEVIĆ RAJKO , STAMENKOVIĆ SRBOLjUB , VLAHOVIĆ PETAR , REMETIĆ SLOBODAN , STOJANOVIĆ SLOBODAN , HAMOVIĆ DRAGAN , BOŽIĆ D. SVETISLAV , SIMONOVIĆ PREDRAG , MILjKOVIĆ-BOJANIĆ EMA , NIKOLIĆ KOSTA , GAVRILOVIĆ DUŠAN , MERENIK SLAVICA , FERJANČIĆ SNEŽANA , VUJOVIĆ BRANKO , ZAVOD ZA UDžBENIKE , RAJIĆ SUZANA , GARIĆ GORDANA , STEPIĆ MILOMIR , STANKOVIĆ STEVAN , VESELINOVIĆ ANDRIJA , GAVRILOVIĆ LjILjANA
Zavod za udžbenike, posle Drine (2005), monografijom Morava (2006) nastavlja seriju kapitalnih izdanja o velikim geografskim objektima na srpskom tlu. Knjigu je napisalo 19 autora, najeminentnijih geografa, istoričara, etnologa, muzikologa i istoričara književnosti (Petar Vlahović, Slobodan Remetić, Andrija Veselinović, Ljiljana Gavrilović i dr.). Morava je ne samo najveća reka u Srbiji, čiji sliv zahvata 42% državne teritorije, već i simbol Srbije kroz vekove, njene državotvornosti, njene odbrane u svetskim ratovima i puta koji vekovima vezuje Evropu i Aziju (Carigradski drum). Morava je i simbol ljubavi, uzvišene ljubavi, oličene u vojvodi Prijezdi i Jelici. Od njihovog vremena nastalo je mnoštvo narodnih i umetničkih ljubavnih pesama. Ko voli da zapeva, pominje Moravu. Stoga je Morava uvek prisutna u duši i kući svakog građanina Srbije. Morava je reka čije se ime najčešće izgovara, Morava je reka kojoj se najčešće poveravaju ljubavni jadi, uzdasi i želje. Morava je reka kojom se najčešće brodi, lovi riba, vadi pesak. Kraj Morave se čuvaju stada i okopava plodna zemlja - Morava je simbol srpske svakodnevice. Otuda melanholični uzdah - oj, Moravo!


Morava reka Morava reke Srbije Moravska kotlina sliv reke Morave

EGIPATSKI MUZEJ - KairoVUK KARADŽIĆ Beograd 1975. MUZEJI SVETAtvrd povez sa zaštitnim omotom, 170 strana, bogato ilustrovana, 29cmPredgovor / Muhamed Hasan Abdul Rahman

Egipatski muzej - Kairo

EGIPATSKI MUZEJ - Kairo
VUK KARADŽIĆ Beograd 1975. MUZEJI SVETA
tvrd povez sa zaštitnim omotom, 170 strana, bogato ilustrovana, 29cm
Predgovor / Muhamed Hasan Abdul Rahman


EGIPATSKI MUZEJ - Kairo
VUK KARADŽIĆ Beograd 1975. MUZEJI SVETA
tvrd povez sa zaštitnim omotom, 170 strana
Egipat piramide Sfinga

ČASOSLOVSADRŽI SVE SLUŽBEPO PORETKU SVETIHJERUSALIMSKIH MANASTIRAI CELE SABORNOKATOLIČANSKEPRAVOSLAVNE CRKVE HRISTOVEČASOSLOV (grč: Ώρολόγιον). Veliki časoslov dobio je svoje ime po molitvama kanonskih časova: prvog, trećeg, šestog i devetog. Kasnije su mu dodate razne molitve i pesme iz drugih bogoslužbenih knjiga. Danas u Časoslovu imamo čin polunoćnica, jutrenja, časova, međučasova, izobraziteljnih, večernja, velikog i malog povečerja, jutarnjih molitava, čina ο panagiji, blagosiljanje trpeze, kanon Presvetoj Bogorodici i molitve pred spavanje.Pored pomenutih činova u Časoslovu su dati i Vaskrsni tropari kroz svih osam glasova, kondaci, bogorodični, prokimeni, pričasna, akatisti, kalendar sa troparima, kondacima, prokimenima, pričasnima, veličanijama, a takođe i uputstva kako se čitaju apostoli i Jevanđelje. Na kraju Časoslova dati su pashalija, indikt i krugovi meseca na osnovu kojih se može pronaći kada će se dogoditi pokretni postovi i praznici.

Casoslov

ČASOSLOV
SADRŽI SVE SLUŽBE
PO PORETKU SVETIH
JERUSALIMSKIH MANASTIRA
I CELE SABORNOKATOLIČANSKE
PRAVOSLAVNE CRKVE HRISTOVE
ČASOSLOV (grč: Ώρολόγιον). Veliki časoslov dobio je svoje ime po molitvama kanonskih časova: prvog, trećeg, šestog i devetog. Kasnije su mu dodate razne molitve i pesme iz drugih bogoslužbenih knjiga. Danas u Časoslovu imamo čin polunoćnica, jutrenja, časova, međučasova, izobraziteljnih, večernja, velikog i malog povečerja, jutarnjih molitava, čina ο panagiji, blagosiljanje trpeze, kanon Presvetoj Bogorodici i molitve pred spavanje.
Pored pomenutih činova u Časoslovu su dati i Vaskrsni tropari kroz svih osam glasova, kondaci, bogorodični, prokimeni, pričasna, akatisti, kalendar sa troparima, kondacima, prokimenima, pričasnima, veličanijama, a takođe i uputstva kako se čitaju apostoli i Jevanđelje. Na kraju Časoslova dati su pashalija, indikt i krugovi meseca na osnovu kojih se može pronaći kada će se dogoditi pokretni postovi i praznici.


Časoslov Manastir Devič pravoslavlje katoličanstvo Crkvenoslovenski Igumanija Paraskeva

Časoslov

NjegošOgledalo srpskoOgledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. Prvo izdanje u Srbiji je iz 1845. godine.*Zbirka se sastoji od pesama za koje se smatra da ih je napisao sam Njegoš, kao i pesama za koje se smatra da su delo drugih autora, ili narodnih kazivača i guslara koje je Njegoš sakupio.Njegoševe pesme:Sjeni Aleksandra PuškinaBoj na MartinovićeOsveta uskočkaPohara ŽabljakaPogibija Bećir- bega BušatlijeUdar na SalkovinuOsveta Jakše kapetanaOstale pesme:Sinovi IvanbegoviOsveta Batrića PerovićaSrpski Badnji večeMiloradović poslanik Petra VelikogaCarev LazIbraim-Paša i VelestovciUdar na Vuka MandušićaĆuprilić VezirUdar Turakah na selo TrnjinePetar BoškovićUdar na selo TrnjineNe daju vuci ovacahCarev sestrić i PiperiVuk TomanovićBoj s KučimaNikac od RovinahOvce Nikca od RovinahSinovi ObilićaStan polako, Rogoje, mnogo ti je obojeUdar na ovce kneza VujadinaSmrt Nikca od RovinahKrvavi ručakDva BaletićaŠćepan MaliJunačka smrtSpužani i PiperiBrza osveta, gotova štetaUdar na ĆurilacUdar Mahmut-Paše na PipereKlorinda SrpskaBoj s vezirom Mahmut-PašomPogibija vezira Mahmut-Paše na selo KruseOsveta bratskaBoj za PasišteOsman Kapetan i PješivciRazur VranićahOsveta BajovaPočetak bune protiv dahijaBoj na ČokešiniBoj na SalašuKnez Ivan KneževićBoj na MišaruMiloš Stojićević i Meho OrugdžićBoj na LozniciLuko Lazarević i PejzoHvala ČupićevaUdar na selo RogameOvce BajoveKula KaradžićaOsveta za nevjeru turskuGorsko kareBoj na Morači GornjojOsveta za nevjeru turskuPlač tri tavničaraOš, grivo, tuđe je mlivoPrimječanijePredislovije*PredislovijeNaše narodne pjesne ne trebaju nikakva predgovora za svoju preporuku, jer sad hvaliti ih pred svijetom, to bi bilo povtoravati ono što su već davno o njima kazali mnogi, i naši slavjanski i drugih narodah, naučeni ljudi, koji su ih pravedno pohvalili i u zvijezde podigli, a neki i usporedili ih s Omirovima i Osijanovima pjesnama. Za crnogorske pjesne može se reći da se u njima sadržava istorija ovoga naroda, koji nikakve žertve nije poštedio, samo da sačuva svoju svobodu. Istina da poezija na nekim mjestima ponešto uveličava podvige Crnogoracah; no na mnogima i važnijima drži se strogo točnosti. Od crnogorskijeh pjesanah što sad na svijet izlaze, ovo nije ni deseti dio; no glavni bojevi od 1702. svi su gotovo. Unaprijed nastojaće se da se objelodane i ona junaštva o kojima sad ovdje nije spomenuto.A što nema pečatana imena tko je ove pjesme skupio, uzrok je tome što ih nije jedan samo čovjek kupio i pisao, nego su skupljene ovako:kad bi kakav pjevač ovdje na Cetinju ispijevao pjesnu dobro, odmah bi se poveo u kog pisara da je napiše; daklen, ne može se jedan nazvati njihovim skupiteljem.Pjesme pak o besmrtnim podvizima knjaza i izbavitelja Srbije Karađorđa i njegovijeh hrabrijeh vojvodah prepisane su iz pjesmarice već pečatane.Cetinje, u Crnoj Gori, na Blagovijest 1845. god

Ogledalo srpsko

Njegoš
Ogledalo srpsko
Ogledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. Prvo izdanje u Srbiji je iz 1845. godine.
*
Zbirka se sastoji od pesama za koje se smatra da ih je napisao sam Njegoš, kao i pesama za koje se smatra da su delo drugih autora, ili narodnih kazivača i guslara koje je Njegoš sakupio.
Njegoševe pesme:
Sjeni Aleksandra Puškina
Boj na Martinoviće
Osveta uskočka
Pohara Žabljaka
Pogibija Bećir- bega Bušatlije
Udar na Salkovinu
Osveta Jakše kapetana
Ostale pesme:
Sinovi Ivanbegovi
Osveta Batrića Perovića
Srpski Badnji veče
Miloradović poslanik Petra Velikoga
Carev Laz
Ibraim-Paša i Velestovci
Udar na Vuka Mandušića
Ćuprilić Vezir
Udar Turakah na selo Trnjine
Petar Bošković
Udar na selo Trnjine
Ne daju vuci ovacah
Carev sestrić i Piperi
Vuk Tomanović
Boj s Kučima
Nikac od Rovinah
Ovce Nikca od Rovinah
Sinovi Obilića
Stan polako, Rogoje, mnogo ti je oboje
Udar na ovce kneza Vujadina
Smrt Nikca od Rovinah
Krvavi ručak
Dva Baletića
Šćepan Mali
Junačka smrt
Spužani i Piperi
Brza osveta, gotova šteta
Udar na Ćurilac
Udar Mahmut-Paše na Pipere
Klorinda Srpska
Boj s vezirom Mahmut-Pašom
Pogibija vezira Mahmut-Paše na selo Kruse
Osveta bratska
Boj za Pasište
Osman Kapetan i Pješivci
Razur Vranićah
Osveta Bajova
Početak bune protiv dahija
Boj na Čokešini
Boj na Salašu
Knez Ivan Knežević
Boj na Mišaru
Miloš Stojićević i Meho Orugdžić
Boj na Loznici
Luko Lazarević i Pejzo
Hvala Čupićeva
Udar na selo Rogame
Ovce Bajove
Kula Karadžića
Osveta za nevjeru tursku
Gorsko kare
Boj na Morači Gornjoj
Osveta za nevjeru tursku
Plač tri tavničara
Oš, grivo, tuđe je mlivo
Primječanije
Predislovije
*
Predislovije
Naše narodne pjesne ne trebaju nikakva predgovora za svoju preporuku, jer sad hvaliti ih pred svijetom, to bi bilo povtoravati ono što su već davno o njima kazali mnogi, i naši slavjanski i drugih narodah, naučeni ljudi, koji su ih pravedno pohvalili i u zvijezde podigli, a neki i usporedili ih s Omirovima i Osijanovima pjesnama. Za crnogorske pjesne može se reći da se u njima sadržava istorija ovoga naroda, koji nikakve žertve nije poštedio, samo da sačuva svoju svobodu. Istina da poezija na nekim mjestima ponešto uveličava podvige Crnogoracah; no na mnogima i važnijima drži se strogo točnosti. Od crnogorskijeh pjesanah što sad na svijet izlaze, ovo nije ni deseti dio; no glavni bojevi od 1702. svi su gotovo. Unaprijed nastojaće se da se objelodane i ona junaštva o kojima sad ovdje nije spomenuto.
A što nema pečatana imena tko je ove pjesme skupio, uzrok je tome što ih nije jedan samo čovjek kupio i pisao, nego su skupljene ovako:kad bi kakav pjevač ovdje na Cetinju ispijevao pjesnu dobro, odmah bi se poveo u kog pisara da je napiše; daklen, ne može se jedan nazvati njihovim skupiteljem.
Pjesme pak o besmrtnim podvizima knjaza i izbavitelja Srbije Karađorđa i njegovijeh hrabrijeh vojvodah prepisane su iz pjesmarice već pečatane.
Cetinje, u Crnoj Gori, na Blagovijest 1845. god


Njegoš
Ogledalo srpsko
Ogledalo srpsko (org. Ogledalo srbsko) jeste zbirka pesama Petra II Petrovića Njegoša, objavljena prvi put 1835. godine. 


Beatris KolinČudesni život Lili Afrodite(Outlet izdanje)Vodeći nas kroz zlatnu eru kabarea i magični uspon bioskopa, život pun straha u Prvom svetskom ratu i kroz kratki povratak nade pre početka Drugog, Beatris Kolin svojim briljantnim pripovedačkim darom plete priču o čudesnoj sudbini jednog malog siročeta koje će se izvući iz bede i postati najveća zvezda nemih filmova.Od deteta bez igde ikoga do mlade neveste vojnika koji prve bračne noći odlazi na ratište, preko devojke iz vodvilja, modela, daktilografkinje, Lili Afrodita na kraju postaje slavna glumica crno-belih filmova i pronalazi ljubav koja će, kako bi opstala, preći decenije i kontinente.Zavodljiv, očaravajuć, slikovit, inteligentan i ambiciozan, tužan, divan i pre svega nezaboravan, roman Čudesni život Lili Afrodite donosi povest o nadi usred sivila, prijateljstvu, snazi u vremenu nemoći, bleštavilu i bedi, drami i ljubavi, i neprekidnoj, univerzalnoj ljudskoj potrazi za identitetom.

Cudesni zivot Lili Afrodite

Beatris Kolin
Čudesni život Lili Afrodite
(Outlet izdanje)
Vodeći nas kroz zlatnu eru kabarea i magični uspon bioskopa, život pun straha u Prvom svetskom ratu i kroz kratki povratak nade pre početka Drugog, Beatris Kolin svojim briljantnim pripovedačkim darom plete priču o čudesnoj sudbini jednog malog siročeta koje će se izvući iz bede i postati najveća zvezda nemih filmova.
Od deteta bez igde ikoga do mlade neveste vojnika koji prve bračne noći odlazi na ratište, preko devojke iz vodvilja, modela, daktilografkinje, Lili Afrodita na kraju postaje slavna glumica crno-belih filmova i pronalazi ljubav koja će, kako bi opstala, preći decenije i kontinente.
Zavodljiv, očaravajuć, slikovit, inteligentan i ambiciozan, tužan, divan i pre svega nezaboravan, roman Čudesni život Lili Afrodite donosi povest o nadi usred sivila, prijateljstvu, snazi u vremenu nemoći, bleštavilu i bedi, drami i ljubavi, i neprekidnoj, univerzalnoj ljudskoj potrazi za identitetom.


Beatris Kolin
Čudesni život Lili Afrodite
(Outlet izdanje)


Čudesni život Lili Afrodite

Srpski riječnik istmačen njemačkijem i latinskijem riječimaskupio ga i na svijet izdaoVuk Stefanović KaradžićTreće (državno) izdanje1898 u štampariji Kraljevine SrbijeLexicon serbico-germanico-latinumOvo je Treće ukupno ali Prvo izdanje štampano u Srbiji!Predgovor: P.P. Đorđević - Ljub. Stojanović

Srpski rjecnik

Srpski riječnik istmačen njemačkijem i latinskijem riječima
skupio ga i na svijet izdao
Vuk Stefanović Karadžić
Treće (državno) izdanje
1898 u štampariji Kraljevine Srbije
Lexicon serbico-germanico-latinum
Ovo je Treće ukupno ali Prvo izdanje štampano u Srbiji!
Predgovor: P.P. Đorđević - Ljub. Stojanović


Srpski rječnik istmačen njemačkijem i latinskijem riječima
skupio ga i na svijet izdao
Vuk Stefanović Karadžić
Treće (državno) izdanje
1898